Novo:

CRŠ
– Krešimir Biuk: Mala Tiki

Hilda i kamena šumaHilda i crni pasHilda i povorka pticaHilda i ponoćni divHilda i trol
Russ Manning - kompletni novinski stripovi svezak prvi: 1967.-1969.Rekvijem 2. dioRekvijem 1. dioFotografija osebe Kruno Kos.Sestre i braća na dva kotača

Halo Bing: intervju s Maxom Bunkerom” donosi prvi veliki intervju s Maxom Bunkerom u kojem se Bunker obraća izravno svojim vjernim hrvatskim čitateljima i koji je posvećen pedesetoj obljetnici izlaska prvog broja Alana Forda u Italiji. Pored intervjua knjiga sadrži zanimljive fenomenološke tekstove koji prate endemski razvoj i popularnost Alana Forda na ovim prostorima, kao i prevoditeljski genij Nenada Brixyja, uz još nekoliko fanovskih dodataka kao hommage vremenu za generacije koje su odrastale uz Grupu TNT.

Zopet na zalogi:

5. ponatis Cvetličarne v Hiši cvetja v originalu – srbohrvaščini (dodana “prepovedana” epizoda s Titom, objavljena v Mladini)

U petom, dopunjenom izdanju Cvjećarnice u kući cveća, pored novog predgovora Lazara Džamića, očekuje vas ekskluzivni intervju sa Slobodanom Šijanom o vezama između Maratonaca i Alana Forda. Specijalno poglavlje posvećeno je „zabranjenoj“ epizodi sa Titom, objavljenoj u ljubljanskoj Mladini.

Nakon velikog uspeha prethodna četiri izdanja, pred čitaocima je nova i naprednija verzija ove nesvakidašnje studije, prve knjiga takve vrste na našim prostorima, o kultnom stripu Alan Ford i kulturološkom značenju njegove popularnosti u bivšoj SFRJ. Neizostavno štivo generacija koje su odrastale sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, Alan Ford je sa svojim junacima i farsičnim zapletima umeo da nasmeje do suza, ali je zahvaljujući originalnom i prepoznatljivom likovnom izražaju i dijalozima uvek bio mnogo više od “običnog” stripa. Lazar Džamić je u Cvjećarnici u kući cvećapokušao da odgovori na nekoliko važnih pitanja. Najveće od njih glasi: zbog čega je Alan Ford ogromnu popularnost, osim u Italiji, zemlji svog nastanka, zabeležio još jedino u SFRJ i nigde više u svetu? Ne manje značajno pitanje tiče se prevoda: zašto istinski poznavaoci i ljubitelji Alana Forda u Srbiji priznaju samo briljantni hrvatski prevod Nenada Brixyja? Lazar Džamić je majstorski ukazao na duboke i prepletene veze ovog stripa i života u bivšoj domovini, ali i podsetio da Alan Ford i dalje živi, jer uprkos tome što ovaj deo sveta proizvodi više istorije nego što može da podnese, naravi i način razmišljanja na Balkanu postojano odolevaju zubu vremena, a matrica zbivanja proteže se i na naredne generacije.

Cvjećarnica u kući cveća ilustrovana je brojnim prizorima iz stripa, maštovito napisana i kreativno dizajnirana. To je knjiga koja će čak i onima koji nikada nisu čitali Alana Forda pružiti uvid u fenomen jednog doba, jedne zemlje, nedovršene prošlosti. To je i priča u kojoj će svako od nas pronaći i deo sebe…